O Jastrebarskom Kulturna baština Sakralni objekti

Crkva svetog Nikole, Jastrebarsko

Župa svetog Nikole spominje se 1257. u povelji Bele IV. i nalazi se u popisu arhiđakona goričkog Ivana iz 1334. godine. Crkva se od starine nalazi na istom mjestu gdje je i danas, na prirodnom brežuljku koji se spušta sve do ceste. Nakon potresa 1880. crkva je restaurirana, pročelje preoblikovano, a ostao je ulaz uokviren kamenim baroknim dovratkom s polukružnim nadvratnikom i godinom posvete, 1786. U crkvi se nalazi nadgrobna ploča bana Petra Erdödyja iz 1567. te vrijedna barokna propovjedaonica iz 1759. godine. Glavni oltar svetog Nikole iz 1913. rađen je po nacrtu Hermana Bolléa, a bočni oltari svetog Roka i svetog Florijana iz 1922. po nacrtu Stjepana Podhorskog. Slike svetog Ćirila i Metoda i sveta Tri kralja rad su Marka Rašice iz 1922, a u crkvi su i Hefererove orgulje iz 1894. godine.

Info: Župni ured Jastrebarsko, tel. 01/ 6281 756

Franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije, Jastrebarsko

Jaskanski samostan spada u najvišu kategoriju spomenika kulture u Hrvatskoj. Ratovi s Turcima otjerali su iz Jastrebarskog dominikance, red kojem je ban Petar Erdödy podigao samostan i crkvu Blažene Djevice Marije. Ban Toma Erdödy pozvao je zato odmah nakon pobjede nad turskom vojskom kod Siska kojom se proslavio 1593. bosanske franjevce u samostan koji je, kao zavjet nakon konačnog poraza Turaka u Hrvatskoj, dao obnoviti. Franjevci su tako preuzeli samostan i crkvu 1602, a ulica koja vodi u samostan nimalo se slučajno zove po slavnom banu, Tomi Erdödyju. Franjevački red utro je put baroknom stilu i utjecao na razvoj umjetnosti u cijelom jaskanskom kraju. U samom samostanu je vrijedna zbirka umjetnina baroknog i gotičkog stila. Najraniji poznati tragovi glazbenog djelovanja u Jastrebarskom vezani su uz jaskanski samostan jer su u njemu postojale orgulje još davne 1690. Odlaskom franjevaca i dolaskom cistercita 1982. neke su umjetnine i mnoge knjige nažalost odnesene iz Jastrebarskog. Franjevci su se ponovno vratili u rujnu 2008. te im je želja u samostan vratiti sve vrijedne kipove, slike i knjige koje mu pripadaju. Samostanska knjižnica čuvala je vrijedne knjige (među njima i inkunabule), čija je sudbina trenutno nažalost neizvjesna.

Škapularsko proštenje u jaskanskom samostanu uvedeno je početkom 18. stoljeća te je postalo najomiljenije proštenje u Jastrebarskom, koje se redovito obavlja u mjesecu srpnju, prve nedjelje nakon blagdana Majke Božje Karmelske 16. srpnja. Majci Božjoj Jaskanskoj već tri stoljeća dolaze u pohode rijeke hodočasnika, ne samo iz jaskanskog kraja, već iz svih krajeva Lijepe naše i inozemstva. Među velikim štovateljima i redovitim posjetiteljima jaskanske Gospe Škapularske bili su i kardinali, sinovi ovog kraja, blaženi Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić.

Info: tel. 01/ 6282 110

Kapela svetog Duha, Jastrebarsko

Žiteljima gornje Jaske omiljena kapela svetog Duha, na križanju Ulice Vladka Mačeka i Ulice bana Josipa Jelačića, spominje se u spisima već 1346. godine. Današnji izgled neogotičkog stila, s novim svodom i zvonikom, kapela je dobila u drugoj polovici 19. stoljeća. Glavni oltar neobaroknih oblika, sa slikom Dolaska Duha Svetoga na Mariju i Apostole, postavljen je 1852. Neogotički bočni oltar sa slikom Svete obitelji postavljen je nakon obnove, krajem 19. stoljeća. Svetište s trostranim završetkom očuvano je iz starije građevine. U jesen 2009. kapeli svetog Duha obnovljeno je krovište.

Info: Župni ured Jastrebarsko, tel. 01/ 6281 756

Crkva svetog Petra, Petrovina

Najstarija sačuvana srednjovjekovna građevinska cjelina u jaskanskom kraju je crkva svetog Petra u Petrovini. Prvi put se spominje na popisu župa iz 1334, vrijedne freske visoke kvalitete izrade i motiva Pasije (Muke Kristove) što je jedini takav primjer u sjevernoj Hrvatskoj, načinjene su u prvoj polovici 15. stoljeća. Oltari arhanđela Mihaela i Žalosne gospe iz 17. stoljeća ubrajaju se među najljepše manirističke oltare sjeverozapadne Hrvatske.

Najstariji dijelovi crkve potječu od gotičke građevine negdje oko 1440. U unutrašnjosti su sačuvani gotički svodovi, profilirana rebra svetišta i freske. Kasnomaniristički oltar svetog Antuna nalazi se u bočnoj kapeli, a izgrađen je oko 1730.

Info: Župni ured Petrovina, tel. 01/ 6286 099

Kapela Blažene Djevice Marije Snježne, Volavje

Nadaleko poznata proštenjarska kapela gotička je građevina, barokizirana početkom 18. stoljeća. Crkva je iznimno zanimljive kompozicije i spaja uzdužno tijelo starije građevine i dvanaesterokutno svetište. Za visoku kvalitetu bogatog inventara crkve vjerojatno je zaslužan naručitelj pukovnik Pavao Andrassi. Sačuvan je kip Marije s Djetetom iz 17. stoljeća koji se iznimno štuje.

Glavni barokni oltar datira iz 1706, a sa četiri ostala barokna oltara čini jednu od najpotpunijih cjelina sakralne skulpture s kraja 17. i početka 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Info: Župni ured Petrovina, tel. 01/ 6286 099

Kapela svetog Pavla, Pavlovčani

Najstarija sačuvana zidana kapela na ovom području, kapela svetog Pavla izgrađena je na mjestu stare drvene kapele 1668.  Prvi put se spominje 1334. na popisu arhiđakona Ivana, a sagrađena je na brijegu zvanom Rakički Vrh, po vlasniku i pokrovitelju Jurju Rakičkom, u čijoj se darovnici spominje 1423. godine. Zanimljiv je način kako je pravokutnoj lađi pridodana mala, niska apsida i polukružni kameni dovratnik s rijetkim primjerom zaglavnog kamena, ukrašenog motivom dijamanta. Oltar iz 1643. godine najstariji je sačuvani oltar na jastrebarskom području, s velikom slikom Obraćenja svetog Pavla. Na njegovom vrhu nalazi se četvrtasto polje s okruglim medaljonom goluba Duha Svetoga, dok je u podnožju natpis s grbom nepoznate plemićke obitelji i godinom izrade (slike su postavljene 1741.).

Info: Župni ured Jastrebarsko, tel. 01/ 6281 756

Crkva svetog Jurja, Plešivica

Spominje se u popisu župa iz 1334. godine. Prvo se nalazila u Prilipju ispod kuće plemićke obitelji Hrvoj, pokrovitelja izgradnje nove crkve na mjestu stare gotičke kapele. Tijekom 19. stoljeća crkva je obnovljena, 1847. nadograđen je zvonik s urom, a 1864. izgrađeno pjevalište i nabavljene orgulje ljubljanskog graditelja Ferdinanda Malahovskog. Ističe se glavni oltar svetog Jurja iz 1791. s oltarskom slikom i četiri svetačka kipa, kipom Boga Oca okruženog zrakama, između dva anđela, te kasnobarokni oltar Majke Božje Lauretanske u bočnoj kapeli (oko 1760.) s rešetkastim krilima i anđelima u haljinama s rokoko ornamentima. Na svodu svetišta nalaze se medaljoni s prikazima iz Marijina života i likovima evanđelista, vjerojatno iz 1888. godine. Posebno je vrijedan epitaf Ivana Hrvoja i Eve Drefell, odjevenih u domaću narodnu nošnju (oko 1680.).

Info: Župni ured Plešivica, tel.  01/ 6293 127

Crkva svetog Antuna Pustinjaka, Slavetić

U ovoj crkvi nalazi se barokni i klasicistički inventar. Na glavnom oltaru, obnavljanom u 19. stoljeću, osobito su vrijedni kasnobarokni anđeli te zidna slika svetog Antuna iz 1735. godine. Propovjedaonica s kipovima kakve je imala 1741. smještena je u predvorje. Vrijedan je i oltar svetog Valentina s dva anđela (iz 1735.) u pobočnoj kapeli te Hefererove orgulje iz 1911. godine. Kapele Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Valentina prigrađene su i dovršene 1732, dok je 1735. prigrađena kapela svete Ane. Zvonik je dozidan 1807, a 1837. sazidan je novi kor. Drvena kurija župnog dvora i gospodarski objekti čine s crkvom vrijednu spomeničku cjelinu.

Info: Župni ured Svete Jana, tel. 01/ 6287 177

Kapela svetog Franje Ksaverskog, Plešivica

Ovaj biser barokne arhitekture spominje se u 17. stoljeću kao mala drvena kapela. Na istom mjestu zidana kapela izgrađena je 1680. godine, a obnovljena je 1741. Pregrađena je između 1752. i 1757, kada se osmerokutna osnova proširuje s tri polukružne kapele i postaje rijedak primjer baroknog trolisnog tlocrta, s monumentalnim konkavnim zabatnim pročeljem, zvonikom (dovršen 1754.) i sakristijom. Posebno su vrijedni barokni oltari. Glavni oltar svetog Franje Ksaverskoga (oko 1770.) ima bogatu ornamentiku, oltar Majke Božje Žalosne (oko 1741.) je s prizorom Pietà  i bočnim svetačkim kipovima, a oltar svetog Urbana (oko 1683.) ima očuvanu sliku Blažene Djevice Marije na atici (početak 18. stoljeća) i sliku svetog Urbana iz 1887. (djelo franjevca Prokopa Golda). Vrijedna je i drvena oslikana propovjedaonica (oko 1760.) te slika Marije od sedam žalosti (početak 18. stoljeća).

Info: Župni ured Plešivica, tel. 01/ 6293 127

Crkva svete Ane, Gorica Svetojanska

Crkva se spominje 1501. na popisu župnih crkava. Sadašnja crkva nastala je na kapeli Blažene Djevice Marije, uz koju je podignut zvonik, dok je nekadašnja župna crkva svete Ane srušena 1757, a njezino ime preuzela je kapela. Znatno su je oštetili potresi 1868. i 1877, nakon čega je obnovljena. Posebno je vrijedan glavni oltar svete Ane (kraj 18. stoljeća) s izvornim kipovima Boga Oca i anđela na atici, svetohraništem i kasnobaroknom ornamentikom te novijim kipovima Srca Isusova i Srca Marijina. U lađi se nalaze barokni oltari svete Barbare i sveta Tri kralja. Ističu se i klesarski radovi na stropovima pjevališta, kamene škropionice i dovratnici.

Info: Župni ured Sveta Jana, tel.  01/ 6287 177

Crkva svetog Ivana Krstitelja, Gornji Desinec

Kapela sv. Ivana nalazi se 1344. godine na popisu arhiđakona Ivana pod nazivom S. Joannes de Gouriena. Stara drvena kapela 1683. spominje se kao zidana, a današnja crkva izgrađena je na mjestu prijašnje barokne kapele. Župna crkva je od 1945, a ubraja se u vrijedne građevine s kraja 19. stoljeća, sa skladno i cjelovito izvedenim vanjskim i unutrašnjim prostorom. Glavni oltar ove crkve potječe iz 1721, obnovljen je u 19. stoljeću, s  baroknim kipovima iz sredine 18. stoljeća. U crkvi su i neobarokne Hefererove orgulje iz 1913.

Info: Župni ured Gornji Desinec, tel. 01/ 6279 300

Kapela svetog Emerika, Cvetković

Spominje se prvi put 1684. kao područna kapela župe u Petrovini, 1757. još uvijek je drvena, a 1821. pripojena je župi Jastrebarsko. Nova kapela jednobrodna je klasicistička građevina pravokutnog tlocrta s užom zaobljenom apsidom i zvonikom iznad zapadnog pročelja. Glavni oltar sv. Emerika (Mirka), s jednostavnim klasicističkim retablom, postavljen je nakon izgradnje kapele, a posebno je vrijedan bočni oltar svetog Fabijana i Sebastijana iz 1892. s oltarnom slikom Ferde Quiquereza.

Info: Župni ured Jastrebarsko, tel. 01/ 6281 756

Kapela svete Katarine, Domagović           

Kapela postoji od starine, najkasnije od 1686. godine. Zagrebački biskup, pavlin Marin Borković darovao je 1686. godine rodnom Domagoviću pozlaćeni oltar. Posebno je značajan pozlaćeni oltar svete Katarine iz 1686, vrijedna ornamentika i kipovi. Maniristički tip oltara plošnog, širokog retabla s tri polja, omeđenog stupovima, u kojima se nalaze kipovi svetaca zaštitnika, ukrašen je floralnom ornamentikom te osobito raskošno rezbarenim krilima. Bočni oltari svetog Roka i svetog Florijana izrađeni su početkom 20. stoljeća.

Info: Župni ured Petrovina, tel.  +385 1 6286 099, TZG Jastrebarskog, tel. +385 1 6272 940